Provereni popusti
Fenomenologija percepcije

Fenomenologija percepcije

Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
Maurice Merleau-Ponty Pisac: Maurice Merleau-Ponty ISBN: 86-21-00373-2 Ilustracija: Ne Izdavae: Veselin Masleša ... Pročitaj cijeli opis
+ troškovi dostave
Provjerite cijenu dostave u trgovini
Dostupnost

Na stanju

Cijena je osvježena danas od 00:03.

U svakom slučaju na stranicama trgovine provjeri da li je trenutna cijena jednaka cijeni navedenoj na toj stranici.

Više o Knjiga.ba ponudi
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Fenomenologija percepcije. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin Idealno.ba Unique Identification Number
CX00037911
Prijavi grešku
Maurice Merleau-Ponty

Pisac: Maurice Merleau-Ponty


ISBN:

86-21-00373-2

Ilustracija:

Ne

Izdavae:

Veselin Masleša

Dostupnost:

rasprodano

Šifra:

N1377

Broj strana:

574

Težina:

730 g

Radi se o tome da se opiše, a ne da se objasni i analizira. Taj prvi naputak koji je Husserl dao fenomenologiji, što poeinje da bude jedna deskriptivna psihologija ili da se vraaa samim stvarima, prije svega je opoziv znanosti. Ja nisam rezultat ili raskršae mnogostrukih kauzalnosti koje odre?uju moje tijelo ili moj psihizam, ne mogu sebe pomišljati kao obiean objekt biologije, psihologije i sociologije, ne mogu se zatvoriti u univerzumu znanosti. Sve što znam o svijetu, eak pomoau znanosti, to znam polazeai od jednog svoga gledišta ili od iskušavanja svijeta bez kojega simboli znanosti ne bi mogli ništa reai. Sav univerzum znanosti konstruiran je na proživljenom svijetu pa - ako želimo strogo promisliti samu znanost, toeno procijeniti njezin smisao i domet - treba najprije probuditi to iskustvo o svijetu, eiji je ona drugi izraz. Znanost nije imala niti ikad ae imati isti smisao postojanja kao opaženi svijet, iz jednostavnog razloga što je ona samo njegovo odre?enje ili objašnjenje. Ja nisam samo živo biae pa eak ni eovjek, eak ni svijest sa svim osobinama što ih zoologija, socijalna anatomija ili induktivna psihologija priznaju ovim proizvodima prirode ili povijesti – moja eksistencija ne dolazi iz moje fizieke i društvene okoline, ona ide prema njima i podržava ih, jer ja sam taj koji eini da budu za mene (pa, dakle, da budu u jedinom smislu koji rijee može imati za mene)... Znanstveni pogledi prema kojima sam ja trenutak svijeta uvijek su naivni i licemjerni, jer oni podrazumijevaju (iako ga ne spominju) taj drugi pogled, onaj svijesti, u kojem se isprva jedan svijet raspore?uje oko mene i poeinje opstojati za mene. Vratiti se samim stvarima znaei vratiti se tome svijetu s obzirom na koji je svako znanstveno odre?enje abstraktno, znakovno i zavisno, poput geografije spram krajolika u kome smo najprije naueili što je šuma, livada ili rijeka.
...
Svijet je tu prije svake analize koju bih mogao na njemu izvršiti pa bi bilo neprirodno izvoditi ga iz niza sinteza koje bi nanovo povezivale osjete, zatim perspektivne vidove objekta – dok su i jedno i drugo upravo proizvodi analize, pa ne moraju biti realizirani prije nje... Eovjek je u svijetu, on se spoznaje u svijetu. Kad se, napuštajuai dogmatizam zdravog razuma ili dogmatizam znanosti, vraaam sebi, ne nailazim na žarište unutarnje istine, nego na subjekt predan svijetu. (...)
Zato što smo skroz-naskroz odnos prema svijetu, za nas je jedini naein da to opazimo obustavljanje toga kretanja, u odbijanju da u njemu sudjelujemo, ili, pak, u tome da ga stavimo izvan igre. Ne da bismo se odrekli izvjesnosti zdravog razuma i prirodnog stava – one su, naprotiv, stalna tema filosofije – nego zato što se one, upravo kao pretpostavka svake misli, podrazumijevaju same po sebi, pa prolaze nezapažene. I zato se moramo za trenutak od njih uzdržati kako bismo ih probudili i ueinili da se pojave. ... Sav Husserlov nesporazum s njegovim tumaeima, ... i napokon sa samim sobom dolazi odatle što, upravo zato da bismo svijet vidjeli i shvatili kao paradoks, valja prekinuti našu prisnost s njime, i što nas taj prekid može poueiti jedino o nemotiviranom izviranju svijeta. Najveaa je pouka redukcije nemoguanost jedne potpune redukcije... Da smo absolutni duh, redukcija ne bi bila problematiena.
...
Najznamenitija je tekovina fenomenologije, nesumnjivo, to što je ona u svojem pojmu svijeta ili racionalnosti, spojila ekstremni subjektivizam i ekstremni objektivizam. Racionalnost je toeno primjerena iskustvima u kojima se ona otkriva. Ima racionalnosti, to jest: perspektive se sijeku, percepcije se potvr?uju, pojavljuje se smisao. Ali ne treba da se on postavlja zasebno, pretvoren u absolutni Duh ili u svijet u realistiekom smislu. Fenomenološki je svijet smisao koji transpararira presjecima mojih iskustava te presjecima mojih iskustava s iskustvima drugih, uzupeavanjem jednih u druge, on je, dakle, neodvojiv od subjektivnosti i intersubjektivnosti što tvore jedinstvo nastavljanjem mojih prošlih iskustava u mojim sadašnjim iskustvima, iskustva drugog u mojem. ... Fenomenologija, kao otkrivanje svijeta, poeiva na samoj sebi, ili još, ona samu sebe zasniva.
(Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije)

Izdanje: 1
Godina: 1990
Jezik: Bosanski jezik
Vrsta uveza: Tvrdi uvez

Pismo: Latinica
Velieina: 140x200
Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
Stanje: Nova

Fenomenologija percepcije
Fenomenologija percepcije
7,00 KM
u Knjiga.ba
® 2026 Ceneje d.o.o., dio grupe Heureka