Sarajevska Hagada - reprint sa ukrasnom kutijom
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
N/A Pisac: N/A ISBN: 978-9958-33-037-7 Ilustracija: Da - u boji Izdavae: Rabic Dostupnost: na stanju
Pročitaj cijeli opis
200,00 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Sarajevska Hagada - reprint sa ukrasnom kutijom. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Važna informacija
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX00039D5C
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
Pisac: N/A
ISBN:
978-9958-33-037-7
Ilustracija:
Da - u boji
Izdavae:
Rabic
Dostupnost:
na stanju
Šifra:
K5972
Broj strana:
180
Težina:
1487 g
Kulturološko bogatstvo Bosne i Hercegovine nastalo je uzajamnim djelovanjem sva tri ravnopravna naroda koja u njoj žive. Svaki od tih naroda je u njen tradicijski milje unosio tvorevine folklornog, jeziekog i književnog karaktera.Kako je ovaj prostor karakteristiean po tome, da je tolerantan i da je spreman da u svoje duhovno iskustvo primi novu vrlinu, u njegovoj izgradnji ueestvovali su i Jevreji nakon izgnanstva iz Španije 1492. godine. „Prohujali su vijekovi od onog vremena sredine XVI stoljeaa, kada je u zlatno doba Španije nastala eudesna i neprevazi?ena Sarajevska Hagada. Pitanje je hoaemo li ikada saznati pravi datum i mjesto ro?enja knjige koja je, kao simbol oslobo?enja ostala i simbol Sarajeva. Naime, svake godine, i tako vea stotinama godina, Jevreji cijelog svijeta proslavljaju Pesah, praznik oslobo?enja iz egipatskog ropstva, tradicionalnom seder veeerom na kojoj se eita Hagada, knjiga o izbavljenju. Svaka jevrejska porodica ima Hagadu, a one bogatije su, u to davno zlatno doba Španije, mogle sebi da priušte i luksuzne – posebno izra?ene Hagade, kao što je ova naša.“ Stoji u bošuri koju je izdala Jevrejska opština u Sarajevu iz 2002. Godine. Sasvim je sigurno i osjetno njihovo ueešae i danas nakon toliko minulih stoljeaa kada je malo jevrejskih sefardskih porodica koje poznaju ladino i muziku iz andaluzijskih krajeva. Jedna od takvih porodica je i porodica Kohen, koja je savim slueajno, ponudivši ovu knjigu prekrasno iluminiranih minijatura nepoznatog likovnog majstora na prodaju, pobudila je ogromno interesovnje mnogih filologa (Eugena Werbera, Cecila Rotha, Davida Heinricha Müllera, Julisa von Schlössera) jer „priea u slikama“ se einila kao zanimljiv prikaz svetih starozavjetnih i talmudskih tekstova koji su se eitali u vrijeme velikog praznika beskvasnog hljeba – Pesaha, jednog od tri velika tradicionalna praznika koji se slavi 14. nisana po židovskoj novoj godini – Roš hašana – koja u prosjeku traje 354 dana. Premda sva tri velika praznika padaju u isto doba, dani svetkovina se mijenjaju.“Triput u godini neka se pokažu svi tvoji muškarci pred Gospodinom, Bogom tvojim, na mjestu koje on odabere: na Blagdan tjedana i blagdan sjenica, Pesah ili Pasha, blagdan beskvasnog kruha, Šavot, Tjedni i Šukot, sjenice povezane su s povješau Izraela i poljoprivrednom godinom. Roš Hašana, židovska nova godina, Jom kipur, Dan pomirbe, blagdani su okrenuti razmišljanju, pokajanju i molitvama za oproštenje. Purim i Hanuka, praznici svjetlosti, slave izbavljenje židovskog naroda iz pogibelji“piše John Bowker u svojoj ilustrovanoj knjizi Religije svijeta. Uoei Pesaha, kako bi se obilježio ovaj praznik, priprema se bogata seder veeera gdje se hrana postavlja i posveauje taeno odre?enim redoslijedom. Na sto se postavlja služavnik sa pokrivenim beskvasnim hljebom, s desne strane je zdjela sa harosetom, prema zaeelju se postavlja peeena koljenica, s lijeve strane, prema eelu, nalazi se graneica od zeleni (peršun ili celer) i tvrdo kuhano jaje dok, u sredini, stoji maror odnosno gorka trava. Domaain bi eitao tekst iz haggadhe kojim bi posveaivao vino u eaši koju ispija – kadeš. Nakon toga uslijedilo bi pranje ruku – urhac, te uzimanje marora koju bi umakao u slanu vodu kao simbol suza da bi je kasnije, poslije posveaenja podjelio ostalima za stolom – jahac. Po izgovaranju blagoslova, uzima se pokriveni hljeb koji je podjeljen na tri dijela. Veai, srednji dio se sklanja za afikoman, te slijedi priea o izbavljenju iz ropstva
Prevodilac: Jakob Finci
Izdanje: 1
Godina: 2010
Jezik: Hebrejski jezik
Vrsta uveza: Tvrdi uvez + kutija
Pismo: Hebrejsko pismo
Velieina: 190X250
Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
Stanje: Nova
