Stavovi islamskih mislilaca o edukaciji i odgoju
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
uhammed Fath Ali Khani, li Rida Fasihizadah, Ali Naqi Faqihiuhammed Fath Ali Khanii Rida Fasihizadahli Naqi FaqihiSBN: 78-9958-657-20-7lustracija: ezdavae: ulla Sadra Fon...
Pročitaj cijeli opis
18,80 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Stavovi islamskih mislilaca o edukaciji i odgoju. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX00039D78
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
Tako?er i na polju prirodnih i iskustvenih nauka povijesna istraživanja pod okriljem novih pogleda filozofa nauka je u današnjici dobilo na snazi i postala je predmet promišljanja i rasprava istraživaea.
Edukacije i odgoj su grane spoznaje koja zahvaljujuai postignuaima psihologa i sociologa i plodovima kulture, religije i filozofije, oslanjajuai se na metodama nauke i filozofije, stvaraju raznovrstan i skladan oblik koji je u kretanju. Sve odgojne škole se oslanjaju na kulturalne ili religijska i filozofijska uvjerenja i primaju utjecaja od prosuda koja su iznesena u vezi nauenih tema. Stoga, istraživanja odgojnih misli prijašnjih se rasprostire na široka polja i rasvjetljava razne doline.
U mjeri u kojoj se vraaamo u nazad iz doba dominacije iskustvenih nauka vidje aemo da je dominacija filozofije nad odgojnim školama u toj mjeri jaea, i vidje aemo da su filozofi koji su se bavili pitanjima odgoja uglavnom su bili metafizieari. Kao rezultat toga proueavanja misli prijašnjih, o odgoju dobija boju filozofije i pretvara se u izboru i izlaganju filozofskih misli mislilaca sa posebnim ciljem. Cilj od ovakvog naeina izlaganja je, predstavljanja kakvoau utjecaja filozofskih misli - ili vjerskih uvjerenja - na posebne odgojne stavove u mislima svakog mislioca ponaosob. Dakako, ako u jednoj vertikalnoj i povijesnoj vezi, kakvoaa utjecaja svakog prijašnjeg mislioca na buduae generacije, tako?er i utjecaji politiekih, društvenih i kulturalnih zbivanja, na odgojne stavove postanu jasna onda plodove jednog ovakvog istraživanja možemo nazvati povijest edukacije i odgoja.
Muslimanski mislioci - poeev od filozofa pa do drugih - nadahnuti eovjeko-tvornim ueenjima islama pokazali su veliko interesovanje za teme kao što su eovjek njegovo savršenstvo i blaženstvo i putevi dostizanja savršenstva i zasnivali su misaone sisteme ciljem davanja odgovara na pitanja koja se tieu eovjeka i njegovog odgoja. Za osnivanja ovih sistema, pored vjerskih ueenja koristili su se i plodovima misli filozofa. Mjera u kojoj se svaki od njih koristio sa filozofijom, tako?er inivo koju je postigao u filozofiji, je ovisilo o naeinu na kojem su prilazili filozofiji. Neki su filozofe smatrali protivnicima i poricateljima vjere dok su drugi filozofiju smatrali maeem koji visi iznad glavama poricatelja i bezbožnika.
Upravo zbog ova dva razlieita pristupa jedna skupina je filozofske misli smatrala dobrodošlima, dok je druga iskazivala negodovanje naspram svake filozofske misli; eak i ondje gdje su se prepuštali promišljanju poput kakvog filozofa, protivili su se mislima filozofa.
Opet jedna druga skupina bez ulaska u polemiku i sva?u sa filozofijom i filozofima, iz jednog drugog ugla bavili su se raspravljanjem o odgojnim temama. Najpoznatiji me?u njima su šeriatski pravnici, koji su se na osnovu metoda koji su bili aktualni u njihovim vremenima bavili su se pitanjem edukacije i odgoja djece i izdavanjem fetvi vezi fikhskim propisima odgojnih ponašanja odgajatelja, roditelja i bez odabiranja neke filozofske osnove i posebnog stava na polju odgoja, zanimali su se za dozvoljeno i zabranjeno u djelima odgajatelja i prirodno da su njihove fe-tve bile za prilike u vremenima kojem su živjeli, možda se može reai da nikad nisu ni pokušali razotkriti nove horizonte u edukaciji i odgoju. Bilo kako daje i oni su pisali o edukaciji i odgoju i njihovi stavovi su utjecali pogledima islamskog društva o odgojnim postupcima predmetima edukacije i slienim stvarima.
Na osnovu do sada reeenog, kako je obieaj i u pisanju povijesti misli muslimana, tako?er i odgojne misli muslimanskih mislilaca možemo klasificirati po opredjeljenjima kao što su filozofske, apologetske i fikhske. Ovo je jedno od korisnijih naeina pisanja o povijesti misli - uopaeno - i povijest odgojnih misli - posebno -, ipak, bez sumnje da je jedno od neophodnih preduvjeta za pristup ovakvim izlaganjima iz povijesti misli muslimana je, imanje pristupa opširno pisanim tekstovima o stavovima svakog mislioca ponaosob na temama odgoja i njenim naeelima.
Tek nakon spoznaje misli svakog mislioca, možemo prepoznati primarna naeela njegovih misli i spoznati istinsko lice njegovog misaonog sistema. Osiguravanjem ovog preduvjeta ili uvoda istraživae sebe zaštiauje od predrasuda koje proizlaze iz postojeaih klasifikacija i može da me?usobno razlikuje elemente koje su utjecajni u misaonom sistemu svakog mislioca, i da poznaje razlieita vrela u jednom nizu iz kojih se napaja jedan sistem misli tako da može govoriti o sre?enosti ili ne sre?enosti sistema misli.
U vezi odgojnih misli muslimanskih mislilaca, postoje jedan broj knjiga na perzijskom jeziku. Tako?er i na arapskom su pisane knjige o ovoj tematici koja su mnogo brojnija. Svaka od ovih djela su na svome mjestu udovoljavali odre?enim potrebama; ipak u veainu od njih najmanje jedan od dolje navedenih nedostataka se može naai:
- Opaenitost i sažetost;
- Ne upuaenost u prvotne izvore i ne okorištavanje istim, ovaj nedostatak se posebno uoeava u knjigama koje su napisane na perzijskom jeziku;
- Ne obaviještenost o pisanim djelima nekih od velikana historije misli.Treba spomenuti i ovo da postoji i neka pisana djela o odgojnim mislima muslimanskih mislilaca koja su korisna i istraživaeka, koja su navedena u bibliografijama svakog dijela ove knjige.
U svakom slueaju, tako?er i ne postojanje obuhvatnih i ozbiljnih pisanih djela o povijesti filozofije na perzijskom jeziku - pored duboke filozofske tradicije u iranskim nauenim centrima - doima se zaeu?ujuaim, tako?er i nepostojanje djela koja bi bila obuhvatne i ozbiljnog nivoa nauenosti vezi povijesti odgojnih misli muslimana podstiae promišljanju. Ovakvi nedostatci produljavaju puta komparativnih proueavanja, i dragocjeni ostavštinu muslimanskih mislilaca eini nedostupnim studentima fakulteta koji se uglavnom napajaju iz pisanih djela i izvora sa zapada.
Zbornik radova koji poštovani eitalac ima pred sobom, nastoji da iznosi jedan prilieno opširan referat o odgojnim stavovima, a posebno o osnovama odgojnih misli muslimanskih mislilaca i da pripremi teren za njihovo uspore?ivanje i odre?ivanje kakvoae razmjene misli. Ovim ciljem su odabrani mislioci eijih misli mogu služiti kao pokazatelji odgojnih misli muslimana. Autori svakog dijela ovog zbornika su nastojali donekle da spoznaju izvore misli svakog mislioca ponaosob i da njihove misli uspore?uju me?usobno. Ali glavni napor je uložen na pokušaj istraživanja misli ovih mislilaca, u potpunosti. Za ostvarivanje ovog cilja, neki naslovi su bili predmet pažnje prilikom obra?ivanja misli svih ovih mislilaca. Naprimjer, kroz sve dijelove ovog zbornika su obra?ivane njihovi stavovi o temama kao što su antropologija, etika i epistemologija i na kraju svakog dijela su na poseban naein predstavljeni stavovi o odgoju, svakog mislioca. Na prvom svezku ovog zbornika su redoslijedom predstavljeni odgojne misli Jahiza, Ibn Sahnuna, Farabija, QabusTja, Ikhwanu-s-safaa i Ibn Slnaa.
Naglašavamo da u ovom zborniku, kako ae te se i sami vidjeti, namjera od odgojnih misli je opaenitija od odgojnih misli u užem znaeenju i ono se proteže do osnovama odgojnih misli. Svakako ovo je u slueaju ako je dotieni mislilac iznio svoje stavove u vezi osnovama odgojnih misli.
Radna grupa za pedagoške nauke smatra neophodnim da se zahvaljuje cijenjenim autorima gospodi, Muhammedu FethAli Khaniu koji je pored pripremanja misli Farabija i Ikhwanu-s-safaa na najbolji naein odradio i završni pregled i dao konaeni oblik ovom zborniku i Ali Rida Fasihizadehu autoru misli Jahiza i Ibn Slnaa i Ali Naql Faqlhiu piscu misli Ibn Sahnuna i Qabuslja, tako?er doktoru Ali Muhammed Kardanu koji je svojim savjetima doprinio poboljšanju o
