Podjela eona i drugi radovi iz povijesti - Razvoj kalendara, naseljavanje Slavena, Povelja, steaci
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
Hamza Hamzabegovia Pisac: Hamza Hamzabegovia ISBN: 978-9958-27-124-3 Ilustracija: Da - u boji Izdavae: Dobra knjiga<...
Pročitaj cijeli opis
30,00 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Podjela eona i drugi radovi iz povijesti - Razvoj kalendara, naseljavanje Slavena, Povelja, steaci. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX0003A5EA
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
Pisac: Hamza Hamzabegovia
ISBN:
978-9958-27-124-3
Ilustracija:
Da - u boji
Izdavae:
Dobra knjiga
Dostupnost:
na stanju
Šifra:
K8719
Broj strana:
269
Težina:
863 g
Hamzabegovia, samim tematskim izborom zavrje?uje publistieku pozornost i promišljanje o najveaoj definiranoj vremenskoj jedinici – eonu, razvoju kalendara kroz povijest, fenomenu Slavena kao jedne od najveaih imperija u Europi i povijesti Bosne jedne od najstarijih evropskih drževa s istim imenom.Bez dvojbe, hrabar poduhvat u institucionalno zahtjevnoj temi studioznog istraživanja i rasvjetljavanja povijesnih (ne)poznanica o raeunanju vremena koje je bilo predmet stalne pažnje i najdrevnijih naroda, epoha, civilizacija.
U Hamzabegoviaevom djelu piše da je engleski sveaenik i znanstvenik Bede Venerable tek 731. godine podijelio vjeenost na staru, odnosno retrospektivnu i novu eru. Poslije toga u upotrebu ulazi i stoljeae kao zaokružena vremenska jedinica, što je danas veoma popularno, dok prijašnji ljudi nisu znali u kom su stoljeau živjeli. Tek tada se na Zapadu poeinje i sa hronološkim brojanjem godina što nam je poznato iz današnjeg kalendara. Za primjer se može uzeti „Fredegarova kronika“ koja doga?aje reda prema godini vladavine dotienog franaekog vladara. Dakle, ta hronika ne poznaje ni stoljeae ni današnju hronologiju godina. Iz svega toga proizilazi da dosadašnja objašnjenja kako je podijeljena vjeenosti na staru i novu eru nisu korektna.
Dakle, Hamzabegovia povijesnu spoznaju prožima i proširuje i bogatim fondom znanja hronološkim redom nadopunjuje manje poznatim informacijama i samosvojom, “misaonom” reeenicom, logieki povezuje tkivo štiva. Autor se pobrinuo da svaka postavka i predmet rasprave budu potkrijepljeni njegovim faktima, dokazima, argumentima i ubje?enjima probranih eksperta u oblasti povijesti i znanosti. Uz ovakvu spoznaju nezaobilazno je kazati kako je autor vrsni znalac tematike kojom se bavi ovom knjigom, a znanje je “prekaljeno” pomnim i višedecenijskim išeitavanjem povijesnih eitanki i nauene literature.
Hamzabegoviaevo djelo se naslanja na tri glavna noseaa stuba: “Stvaranje kalendara i podjela eona na staru i novu eru”, “Fenomen jedne od najveaih imperija u Europi” i “Povelja, država Bosna i steaci “. Poglavlje u kojem se bavi fenomenom Slavena, podastiruai podatak da su za nepunih sto godina osvojili, slavenizirali i zadržali više od pola Evrope, najoeitiji je primjer zavidnog autorskog istraživaekog ueinka i autentienog promišljanja, tumaeenja i uvjerenja. Možda o tome najilustrativnije kazuje pojašnjenje fenomena u razjašnjenju simbioze Avara i Slavena. Drugim rijeeima, autor ovog djela obra?uje naseljavanje „bezimenih“ Slavena po istoenom dijelu eurpskog kontinenta.
Avarska imperija je u 6. i poeetkom 7. stoljeaa zauzela eitavu istoenu Europu. Po svom ogromnom carstnu Avari su razmještali svoje poteinjene narode, koje su paušalno zvali befulci, a me?u kojima su najbrojniji bili Slaveni. Propadom avarske države poeetkom 8. stoljeaa, sva navedena prostranstva ostala su na teško shvatljiv i skoro nerazjašnjiv naein Slavenima u naslije?e. Dakle, poslušnici su naslijedili zapovjednike. A na tim prostorima Slaveni manje ili više i danas žive. Navedeni citati su navodno iz srednjovjekovnih hronika.
Poglavlje o srednovjekovnoj Bosni, koje jednom neraskidivom cjelinom eine Povelja Kulina bana i srednjovjekovni nadgrobni spomenici – steaci, posebno je zanimljivo po naeinu autorovog gledanja na “protok” vremena srednjovjekovlja na prostorima Bosne kao historijske državne tvorevine, koja je izme?u 1180. i 1463.godine bila banovina pa kraljevina. Podsjeaanja radi, nakon bana Boriaa na vlast u Bosni dolazi euveni ban Kulin (1180 -1204), ali ban Kulin na vlast dolazi i prije 1180. godine kao bizantski vazal. Smrau bizantskog cara Manuela Komnena nestaje bizantskog prisustva i zapoeinje njegovo neovisno vladanje Bosnom. Povelja Kulina bana od 29.augusta 1189.godine pokazuje više segmenata izrasle bosanske države. Steaci (sinonimi: bilig, kam, mramor, zalamen, kuaa), poznati i kao mramorje, koji su najupeeatljiviji materijalni simbol vremena od druge polovice 12. stoljeaa kada se prvi put pojavljuju, do sredine 16. stoljeaa. kada prestaje njihova proizvodnja kao nagrobnih spomenika.
Zanimljivo je da Hamzabegovia, koji detaljnije pojašnjava ovu jednu od misterija bh.historije, “primjeauje” kako niti na jednom ovom srednjovjekovnom spomeniku nije uklesana rijee “steaak”. Hamzabegoviaevo djelo pripada vremenu i vrijeme ae pokazati njegovu vrijednost i povijesnu taenost.
Izdanje: 1
Godina: 2013
Jezik: Bosanski jezik
Vrsta uveza: Tvrdi uvez
Pismo: Latinica
Velieina: 170x240
Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
Stanje: Nova
POVEZANI PROIZVODI
Podjela eona i drugi radovi iz povijesti - Razvoj kalendara, naseljavanje Slavena, Povelja, steaci
30,00 KM
u Knjiga.ba