Tajna veeera
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
Havijer Sijera Pisac: Havijer Sijera ISBN: 86-7436-420-9 Ilustracija: Ne Izdavae: Laguna Dostupnost: r...
Pročitaj cijeli opis
15,00 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Tajna veeera. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX00038E9F
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
Pisac: Havijer Sijera
ISBN:
86-7436-420-9
Ilustracija:
Ne
Izdavae:
Laguna
Dostupnost:
rasprodano
Šifra:
N0318
Broj strana:
317
Težina:
400 g
Uzbudljivom naracijom Sijerino djelo otkriva gdje bi mogli biti pravi izvori Leonardove inspiracije za najeuvenije sakralno djelo hrišaanstva.Januar 1497. Fra Agustin Lejre, dominikanski inkvizitor, struenjak za tumaeenje šifrovanih poruka, poslat je po hitnom postupku u Milano. Tamo treba da nadgleda završne radove maestra Leonarda da Vineija na fresci na kojoj je prikazao Hrista i apostole na posljednjoj veeeri. Razlog za to je niz anonimnih pisama prispjelih u vatikansku palatu pape Aleksandra VI, u kojima se Da Vinei optužuje ne samo da je dvanaestoricu naslikao bez obaveznih oreola svetosti, vea i da je samog sebe na toj svetoj slici prikazao le?a okrenutih Hristu.
Zašto je to ueinio? Da li je Leonardo da Vinei možda bio jeretik?
Leonardova Veeera obiluje zbunjujuaim nedostacima: ne prikazuje Sveti gral, niti Hrista kako obavlja svetu tajnu prieešaa.
Likovi ueenika u stvari su portreti euvenih jeretika onoga doba, a djelo skriva uznemirujuau tajnu poruku.
Kada budete proeitali ovaj roman, uvjerava Havijer Sijera, nikada više Da Vineijevu fresku neaete gledati istim oeima.
ODLOMAK
Te veeeri nisam jeo.
Nisam mogao.
Ostali monasi, manje obazrivi od ovog poniznog božjeg sluge, potreali su da napune stomake u obližnju prostoriju u kojoj je bila poslužena veeera, gosteai se hranom preostalom od obeda što ga je vojvoda poslužio na dan sahrane svoje supruge. Uz trpezariju onesposobljenu skelama i lakovima, navike monaha godinama su se menjale i skoro da im je bilo normalno da se obroci prebace na prvi sprat.
U tom stanju privremenosti ubrzo sam uoeio nešto dobro: dok budu trajali radovi, znao sam da je prostorija u kojoj se nalazi Poslednja veeera savršeno sklonište da se povueem i razmišljam u doba obeda. Nijedan monah mi tu neae smetati dok razmišljam; niti bi iko izvan manastira zalazio u prostoriju koja je u radovima, hladna i prašnjava, kao ova.
I uputivši se tamo, razmišljajuai o danima provedenim s fra Aleksandrom i o nerešenoj zagonetki kojom smo se bavili, krenuo sam da se pomolim za pokoj njegove duše.
Prostorija je bila prazna. Poslednji zraci popodnevnog sunca jedva da su osvetljavali donji deo Toskaneevog dela, istieuai stopala našeg Gospoda, ukrštena jedno preko drugog. Da li je to bio predznak onoga što ae Hristos doživeti na Kalvariji? Ili je maestro tako postavio njegova stopala iz nekog drugog mraenog razloga? Prekrstio sam se. Pod nežnom svetlošau, koja se probijala izme?u stubova nejednako raspore?enih po dvorištu, ovaj je prizor delovao sablasno. Tek tada, pogledavši zvanice za stolom Svete veeere, shvatio sam.
Bila je istina. Juda je imao lik brata Alesandra.
Kako to nisam ranije uoeio?
Zli apostol sedeo je s Galilejeeve desne strane, nemo posmatrajuai njegovu smirenu lepotu. Zapravo, osim izraza eu?enja Jakova Starijeg i živog razgovora koji su, kako se einilo, vodili Matej, Juda Tadej i Simon za drugim krajem stola, usne ostalih apostola bile su zapeeaaene tišinom. Bilo je neke ironije u pomisli da bi baš u tom trenutku duša fra Alesandra zaista mogla posmatrati lice Veenog oca.
Ako je bibliotekar, poput Jude, bio odlueio da sebi oduzme život, i ako je Bandelo stoga grešio verujuai u njegovu nevinost, njegova sudbina u tom easu nije bila Slava vea veene muke Šeola.
Dok sam prelazio pogledom po freski, jedna nova pojedinost privukla mi je pažnju. Juda i naš Gospod kao da su se takmieili oko komada hleba, ili neke voake možda, koju nijedan od njih nije uspeo da dohvati. Izdajnik, koji je u desnoj ruci držao ozloglašenu vreau s novcem, pružao je levu ruku preko stola pokušavajuai nešto da uhvati. Gospod je, ne primeaujuai njegov pokret, pružao svoju desnu ruku u istom pravcu. Šta je moglo biti tu što je obojicu jednako zanimalo? Šta bi Juda u tom trenutku mogao ukrasti Nazareaaninu, kad je božji sin vea znao da ga je ovaj izdao i da mu je sudbina zapeeaaena?
INTERVJU
Vijesti 15.04.06
Sumnjam u zvaniene verzije istorije
Havijer Sijera
Sijera Havijer
Da je istorijski triler danas u svijetu jedan od najomiljenijih žanrova i da piscima uglavnom obezbje?uje uspjeh, svjedoei i primjer španskog pisca Havijera Sijere. Njegov roman Tajna veeera iako objavljen prošle godine vea je preveden na 22 jezika i postao je internacionalni bestseler (na engleski jezik ga je preveo poznati argentiski pisac Alberto Mangel, jedan od Borhesovih eitaea i autor Istorije eitanja). Sijerina Tajna veeera opisuje nastanak istoimene freske Leonarda da Vineija koja se nalazi u crkvi Santa Marija dela Gracija u Milanu. Uz opasku da djelo skriva uznemirujuau tajnu poruku, fra Agustin Lejre, dominikanski inkvizitor, struenjak za tumaeenje šifrovanih poruka, 1497. godine poslat je u Milano da nadgleda završne radove maestra Leonarda da Vineija. Razlog za to je niz anonimnih pisama prispjelih u vatikansku palatu pape Aleksandra VI, u kojima se Da Vinei optužuje da ne prikazuje Sveti gral, niti Hrista kako obavlja svetu tajnu prieešaa i da je dvanaestoricu naslikao bez obaveznih oreola svetosti. A, da je ovo knjiga o kojoj ae se tek prieati govori i podatak da je po objavljivanju u SAD, krajem marta, vea u prvoj nedjelji postala najprodavanija knjiga u Bordersu, najveaem lancu knjižara u SAD. Tajnu veeeru je nedavno objavila Laguna u prevodu Ivane Jovanovia.
Havijer Sijera (1971) u svojim romanima (Plava dama, Templarska vrata, Napoleonova egipatska tajna) i dokumentarnim knjigama pokušava da riješi neke od velikih istorijskih zagonetki. On je i poznati novinar, autor gledane emisije Druga strana stvarnosti koja se emituje na Telemadridu. Živi u Malagi, a za “ART Vijesti” govorio je iz SAD, gdje je bio na promotivnoj tuneji Tajne veeere.
Kako je nastajao Vaš roman Tajna veeera?
- Kada sam 2001. godine radio na svojoj novoj knjizi, istraživao sam uticaj stare egipatske religije na umjetnost zapadne kulture, naroeito kroz renesansni period. Saznao sam da je to bilo najprije u Firenci, gdje je prevedena prva egipatska studija iz oblasti magije pod naslovom Corpus Hermeticum i ta knjiga je inspirisala puno velikih umjetnika kao što su Botieeli ili Pinturikio. Pitao sam se da li je taj uticaj tako?e stigao i do najveaeg genija tog perioda, Leonarda da Vineija. U me?uvremenu, otkrio sam Tajnu veeeru uz pomoa tog dalekog simbolizma i odlueio sam da sliku dešifrujem proueavanjem te prave kod-tehnike koju su koristili veliki majstori slikarstva u renesansi. Na taj naein primijetio sam da je tokom srednjeg vijeka i renesanse umjetnost bila jedini naein za komunikaciju ideja, uvjerenja, pa eak i jeresi, me?u velikim brojem ljudi. Samo nekoliko hrišaana je bilo sposobno da eita tekstove, a i knjige su bile rijetke. Ako su papa ili kralj željeli da prenesu poruku svojim sljedbenicima, za tu svrhu su im služile slike na zidovima, stupci na fasadama palata ili crkava. Umjetnieka djela iz tog perioda moraju biti shvaaena kao stvarne knjige, ali nažalost savremeni posmatraei su zaboravili kako da ih proeitaju. Moj roman ponovo vraaa taj izgubljeni rjeenik i nudi ga eitaocima 21. vijeka. Tajna veeera objelodanjuje ono što je ispod nalieja Posljednje veeere, i to se eita kao poruka koju je sakrio sam Leonardo. Ali time se otvaraju vrata za razumijevanje mnogih umjetniekih djela renesansne Evrope.
Puno likova iz romana Tajna veeera su stvarne osobe. Ali, koliko je toga u romanu vaša imaginacija i kako ste ostvarili taj balans?
- Naravno, moja knjiga je fikcionalno djelo, ali zasnovano na stvarnim dokumentima, bibliografskim izvorima i likovima iz Italije 15. vijeka. Moja ideja je bila da ponudim moguaa objašnjenja za nedostatke koje je Leonardo ostavio u svojim djelima. A to što sam pisao u obliku romana, a ne istorijskog eseja, je iz razloga što Leonardo nije ni u jednoj svojoj bilješci dao objašnjenja Tajne veeere. Ako tako posmatramo, onda je Tajna veeera najveaa zagonetka u eitavoj istoriji umjetnosti. Leonardo je uzeo reeenicu iz Jevan?elja po Jovanu, koja kaže: Jedan od vas ae me izdati. Ali u oeekivanom odsustvu oreola svetosti, veoma je teško prepoznati Judu, izdajnika. U ranijim Veeerama bilo je veoma lako pronaai Judu: on je bio jedini eovjek bez oreola svetosti, ili bi bio crne boje. Ali, u Leonardovom umjetniekom djelu to privlaei mnogo više pažnje. To je kao test. Zašto je on to einio?
Lik Leonarda da Vineija je veoma životan u vašoj romanesknoj viziji. Opisali ste mnoge aspekte Leonardovog života.
- Leonardo je bio fascinantna lienost. Napisao je više od 7.000 stranica u kojima su njegove biografske bilješke, ideje, kreacije i rukopisi. I iz tog ogromnog materijala svaki dobar istraživae može stvoriti lijep portret tog genija. U Tajnoj veeeri ja sam pokušao da prikažem njegov bliski smisao za humor, njegove ukuse i sposobnost da svojim sljedbenicima ostavi zagonetke i nepoznanice.
Da li je po Vašem mišljenju Leonardo da Vinei bio jeretik?
- Odgovoriau vam primjerom. Jedina intrigantna einjenica tiee se Bogorodice me?u stijenama. Eksperti za umjetnost danas znaju da je pri stvaranju svojih slika Leonardo koristio jeretieki spis toga doba pod nazivom Apocalipsis Nova. U toj knjizi kaže se da su stvarni junaci Novog zavjeta bili Djevica Marija i Jovan Krstitelj, a ne Isus. I njegova Bogorodica me?u stijenama nam taeno govori tu nevjerovatnu prieu. Tako da mi znamo zasigurno da je Leonardo eitao jeretieku knjigu i bio je pod sumnjom od strane religijskih autoriteta svog vremena. Ali bio sam tako?e veoma iznena?en kada sam otkrio da je papa Aleksandar VI (1431-1503) vjerovao da je on bio potomak egipatskog boga Ozirisa. On je porueio dekoraciju takozvanih Bor?ija apartmana u Vatikanu, gdje je Pinturikio naslikao mit o životu Izide i Ozirisa. I Aleksandar VI je bio papa u Leonardovo vrijeme. U neku ruku to je bilo veoma eudno vrijeme, u kome su pravovjerno i krivovjerno bili svuda pomiješani.
Koja je bila uloga tajnih društava, sekti i misticizma u 15. vijeku u Italiji?
- Bila je veoma znaeajna. Tokom 15. vijeka mnoge paganske knjige bile su prevedene u Evropi i inspirisale su mnoge znaeajne umjet nike i politieare. Držati sve te ideje pod kontrolom bila je jedna od glavnih opsesija Katolieke crkve. Ali, nijesu uspjeli.
Ovo je i roman o statusu Katolieke crkve u 15. vijeku.
Može li se Tajna veeera eitati i kao kritika katolicizma i crkvene politike? Ili kao knjiga o pronalasku vjere? Koje vam je tumaeenje bliže?
- Ja moram reai da je moja knjiga o Leonardovoj vjeri, ne o ueenjima crkve, niti o vjeri eitalaca. To što sam objasnio u mom romanu temelji se na trogodišnjem istraživanju i svaku tvrdnju pažljivo sam dokumentovao. Naravno, Tajna veeera se može eitati i kao spiritualni tekst, jer opisuje unutrašnje konflikte svojih likova da bi ostvarili prosvijeaenost duša.
Kritieari nalaze slienost Tajne veeere sa Den Braunovim romanima... Koji su zapravo pisci uticali na Vas?
- Iako mnogi porede moje knjige sa Den Braunovim, on nije uticao na moje pisanje. Naravno, moje knjige imaju razlieite aspekte od njegovih. Nas vezuje stil pisanja koji tjera na neprestano gutanje stranica i zajednieki interes za umjetnieka djela Leonarda da Vineija. I to je sve. Ali, smatra se da je u Da Vineijevom kodu Leonardo samo kulturna referenca i njegova slika Tajna veeera je opisana samo na tri strane, dok je u mom romanu Leonardo još živ i ja sam moje eitaoce natjerao da dodirnu njegov basnoslovan um. Moja knjiga im nudi stvarni, istorijski kontekst Leonardovog vremena i prikazuje uvjerljivu interpretaciju skrivenog mišljenja u njegovoj Veeeri.
Moji glavni uticaji dolaze od Umberta Eka. Moram reai da kao sve što se dešava u njegovim romanima: pominjanje pravih kulturnih referenci, bibliografskih izvora i veaine likova, pa i u mojim romanima u potpunosti su stvarni.
Vi ste tako?e i poznati novinar u Španiji. I kao novinar ostali ste na polju misterije, zar ne? Mislim na magazin “Iza nauke” koji ure?ujete i TV emisiju “Druga strana stvarnosti”...
- Moje ranije knjige bile su iz oblasti dokumentaristike o misterijama nauke ili istorije. U tim knjigama ueinio sam sve od s ebe kako bih mojim eitaocima objelodanio neoeekivane einjenice uz pomoa novinarskih tehnika. Na neki naein, one su bile nalik velikim novinskim izvještajima. Da budem iskren prema vama: ne može se ponuditi odgovor za misterije u takvoj vrsti knjiga bez ulaska u opasno polje spekulacija. U književnosti, stvari su suštinski drugaeije: einjenice mogu koristiti za zvuenu bazu mojih romana, a svoju maštu za objašnjenje tih neriješenih misterija, koje istorieari ne mogu sebi razjasniti. To je upravo ono što sam ueinio i sa Tajnom veeerom. Naravno, moj rad na TV i u štampi bio je za mene intenzivan trening i puno mi je pomogao pri utvr?ivanju pravih misterija.
Kažete da ae Vaša sljedeaa knjiga biti o jevrejskoj kabali.
- Dovoljno je samo to reai, zaista!
Trenutno ste na promotivnoj turneji po SAD. Kakve su kritike i kontakti sa eitaocima?
- Kritike u SAD su uglavnom podržale moju knjigu. Oni su otkrili novi prilaz Da Vineijevom najveaem remek-djelu, originalan, istorijski utemeljen, dalek od divljih spekulacija. I njihovi komentari su se poprilieno podudarali sa onima koje svakodnevno dobijam od eitalaca sa engleskog govornog podrueja. Bili su veoma iznena?eni lakoaom saznanja kako eitati simbole renesansne umjetnosti. Štaviše, kako proeitati “Tajnu veeeru” Leonarda da Vineija... To je, i ne više, velika tajna moje knjige.
NAPOLEON I NOA U VELIKOJ PIRAMIDI
Napoleonova egipatska tajna je jedan od vaših ranijih romana misterija. Šta nam možete reai o njemu? Koja se misterija ovdje krije?
- Roman otkriva Napoleona kakvog nikada ranije nijesmo vidjeli: kao mladog idealistu koga mistieni ideali dovode do titanske inicijative i potrage za tajnama besmrtnosti u drevnom Egiptu. Opet su sve lokacije u romanu pažljivo istražene od strane autora: od piramida u Gizi do misterioznih i nepoznatih francuskih piramida na Azurnoj obali. Zaplet ove knjige fokusiran je na noa koju je Napoleon Bonaparta proveo unutar Velike piramide, 12. avgusta 1799. godine. On nikada nije rekao svojim ljudima zašto se sljedeaeg jutra iz unutrašnjosti piramide pojavio blijed i prestrašen. Moj roman objašnjava šta se tamo moglo desiti sa Napoleonom!
ZEMLJA PUNA ISTORIJE
Kako vi objašnjavate trenutno veliku popularnost istorijskih trilera? Mnogi pisci (poput Den Brauna, Koldvela i Tomasona, ?ulija Leonea, Pola Kristofera) za svoje književne junake biraju italijanske renesansne lienosti. I, zašto baš Italija?
- Kao i milioni ljudi širom svijeta, i ja sam siguran da su mnoge zvanien
