Arapska gramatika u vremenu - od logicizma do strukturalizma
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
Mehmed Kico Pisac: Mehmed Kico ISBN: 978-9958-27-104-5 Ilustracija: Ne Izdavae: Dobra knjiga Dostupnost: ...
Pročitaj cijeli opis
24,00 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Arapska gramatika u vremenu - od logicizma do strukturalizma. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX0003A2C3
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
Pisac: Mehmed Kico
ISBN:
978-9958-27-104-5
Ilustracija:
Ne
Izdavae:
Dobra knjiga
Dostupnost:
na stanju
Šifra:
K8408
Broj strana:
196
Težina:
268 g
Mehmed Kico, Arapska gramatika u vremenu – od logicizma do strukturalizma, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013., str. 196.Jedan od neumornih i veoma vrijednih autora s naših prostora u oblasti lingvistike, književnog prevodilaštva i teorije prevo?enja, jeste redoviti profesor arapskog jezika i književnosti na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, dr. sc. Mehmed Kico. Nije dugo proš-lo od njegove knjige Arapski jezik u prevo?enju izme?u Istoka i Zapada, (El-Kalem, 2012.) a vea se pojavila nova, sa znakovitim naslovom Arapskagramatika u vremenu – od logicizma do strukturalizma, praaenim itekako bogatim znanstvenim sadržajem. Dakako, za djelo ove vrste potrebna su bila mnogobrojna znanja, kako teorijska tako i praktieka.
Knjigu koju predstavljamo, pored Uvoda eine još tri poglavlja: Arapskoislamska misao u povezivanju civilizacija; Gramatiearske škole; Leksikologija i filozofija jezika kao posebni sadržaji, a na kraju se nalazi Zakljueak, poslije kojeg slijede sažeci na bosanskom, engleskom i arapskom jeziku, kao i popis korištene obilate literature na nekoliko stranih jezika.
U Uvodu knjige autor nas postupno navodi na razmišljanje o sadržajima koji tek dolaze, ukazujuai na osnovne historijske einjenice u srednjovjekovnoj arapskoj gramatiekoj baštini. Tu odsijeva jedno neobieno zapažanje da mnogi lingvisti nisu bili Arapi, vea Persijanci. Tako?er bivamo upoznati i sa einjenicama da su akteri u podrueju arapske gramatike bili i neki znameniti filozofi, poput Al-Ferabaija ili pak Al-Gazalija, koji su svoj crnoliki trag na hartiji ostavili upravo u ovome nauenom podrueju.
U prvom poglavlju, Arapskoislamska misao u povezivanju civilizacija, profesor Kico ukazuje na veoma bitan doprinos arapske jezikoslovne tradicije u povezivanju helenistiekih i suvremenih lingvistiekih tendencija.
U drugom poglavlju, koje nosi naziv Gramatiearske škole, pažnja je poklonjena gramatiearskim školama, zajedniekim obilježjima, najistaknutijim akterima i njihovim specifienim naueavanjima. U tim razmatranjima je posebno mjesto namijenjeno pokretaeima zasebnih škola i okolnostima koje su odre?ivale pravce razvoja arapske nauke o jeziku i naravi njenih naueavanja. Autor tu osvjetljava institucionalni razvoj arapske gramatike, s osvrtom na znamenite pojedince koji su umnogome doprinijeli razvoju arapskog jezika. Pri tome bivaju obra?eni najznaeajniji jezieni centri arapske jeziene nauke u to vrijeme, u Basri, Kufi, Bagdadu i Egiptu. Sve centre koji su okupljaliveai broj ueesnika arapski kroniearinazivaju gramatiearskim školama. “U vezi s tim je zgodno primijetiti da setakvo imenovanje brojnih mjesta okupljanja razlieito doživljava u osvrtima tradicijskih i izvanjskih posmatraea:Basranski krug je svugdje nazvan gramatiearskom školom, a pregledi autoraiz nekih evropskih zemalja, naroeito onih koje su imale kolonijalistieke do-dire s arapskim svijetom, navode iGramatiearsku školu u Kufi. Razlike proizlaze iz razlieitih kriterija vrjednovanja”. Inaee, prvi jezieni centar bila jeBasra, a ta škola dala je poznate lingviste kao što su : Ad-Du’ali, Al-Hadrami, As-Saqafi, Al-Ma`arri, Ibn Habib i Al-Farahidi. Na njih se, zbog geografske blizine i kulturnog ambijenta, nadovezuje Kufanska škola. Istaknuti predstavnici Kufske škole su Al-Kissa’i i Al-Farra’. Predstavnici svih gramatiekih škola, pogotovo Basranske i Kufske,u bavljenju lingvistikom su polaziliod Kur’ana i Predaje Božjeg poslanika Muhammeda a.s. Autor djela ukazujena njihove specifiene slienosti i razlieitosti. Na samom kraju poglavlja, nalazise registar najznaeajnijih predstavnika prikazanih škola.
Treae poglavlje knjige ima naslov Leksikologija i filozofija jezika kao posebni sadržaji. Na prvi pogled bi eitatelj na osnovu naslova mogao pomisliti da je rijee o tekstu iz analitieke filozofije jezika, koja je dominantna u Bosni i Hercegovini i Srbiji. No, ipak nije rijee o analitiekoj filozofiji, vea o jednom kontinentalno tradicionalnom osvrtu na jezik. Autor tu upoznaje eitatelje sa pojmom leksikologije i utjecajem arapske leksikologije na europsku. Nadalje, u poglavlju ukazuje na doprinos Al-Farabija razvoju filozofije o jeziku. Na kraju poglavlja autor upore?uje De Sosirovo ueenje o jeziekom znaku s Al-Farabijevim ueenjem.
U Zakljueku autor sumira zahvaaena pitanja podcrtavajuai znaeaj Al-Farabijevog doprinosa u podrueju arapskih jezienih znanosti. Tu se osobito naglašva važnost arapske normativne gramatike, kao i filozofije jezika u povezivanju tisualjetnih lingvistiekih tradicija, poeevši od one helenske pa do moderne. Posebnu vrijenost djelu daju sažeci na bosanskom, engleskom i arapskom jeziku, koji, zajedno sa Bibliografijom (oko 320 naslova), znanstveno legitimiraju djelo, omoguaavajuai na taj naein da ga rabe i oni koji ne pripadaju južnoslavenskoj jezienom arealu. Ovaj zadnji uradak profesora Mehmeda Kice može, nesumnjivo, biti od koristi nastavnicima i studentima Orijentalne filologije, Islamskih pedagoških fakulteta, Fakulteta islamskih nauka, kao i svim istraživaeima i ljubitljeljima arapske i islamske kulturne i jeziene baštine.
Iz svih nabrojanih, ali onih mnogobrojnih nenavedenih razloga, preporueamo djelo na eitanje.
Izdanje: 1
Godina: 2013
Jezik: Bosanski jezik
Vrsta uveza: Meki uvez
Pismo: Latinica
Velieina: 130x200
Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
Stanje: Nova
