Ideja hrvatske države u politiekoj misli Stjepana Radiaa
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
ihomir Cipekihomir CipekSBN: 53-180-083-9lustracija: ezdavae: lineaostupnost: a stanjuifra: 2010roj strana: 56ežina: 60 ga bi odgovorio na osnovno pitanje u svojoj knjizi...
Pročitaj cijeli opis
23,60 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Ideja hrvatske države u politiekoj misli Stjepana Radiaa. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX0003A3E6
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
IZ RECENZIJA
Razumijevanje i kritieko vrednovanje Radiaeve ideje hrvatske države suoeeno je s pitanjem: Je li Radia Hrvatsku državu mislio iskljueivo kao izdvajanje iz imperija i integraciju njezinih djelova ili je nudio i koncept kojim bi u novostvorenoj državi unaprijedio proces modernizacije i omoguaio prevladavanjem ancien regimea, te uspostavu moderne nacionalne države?
Autor je minucioznom analizom cijeloga Radiaeva opusa rekonstruirao njegovo shvaaanje države, društva, puka, staleža, naroda/nacije, Europe i, osobito, srednje Europe, te pokazao kako se Stjepan Radia tijekom ukupna svoga djelovanja zalagao za uspostavu hrvatske nacionalne države utemeljene na liberalnim i demokratskim idealima europskoga politiekog humanizma, ali da pojedina rješenja sadrže korporativne elemente i pokazuju Radiaevu ogranieenost vremenom u kojemu djeluje. Dakle, Radiaeva je politieka doktrina zadovoljavala potrebu za uspostavom hrvatske nacionalne države, ali nije u cjelini poticala modernizacijski proces hrvatskog društva i države.
Uvidi koje autor iznosi nedvojben su doprinos deideologizaciji i demitologizaciji naše nacionalne povijesti i vrijedan doprinos promicanju liberalne i demokratske politieke kulture u nas.
Prof. dr. sc. Ivan Prpia
Knjiga je utemeljena na obuhvatnom i kritieki zasnovanom istraživanju Radiaevih tekstova, arhivskih i objavljenih povijesnih vrela te korištenju historiografske i politološke literature. Tako autor stvara, koristeai se metodama povijesne znanosti i politologije, djelo koje širi spoznaje i znanja o Radiaevu djelovanja u podrueju historiografije i politieke znanosti. Posebna je vrijednost monografije što autor Radiaevu koncepciju hrvatske države razmatra unutar suvremene politologijske znanosti, pri eemu posebice ispituje odnos Radiaeve ideje države s kategorijama ancien regimea, imperija i nacionalne države.
Tako ostvareno djelo, a imajuai u vidu i izbor Radiaevih tekstova u Prilogu, znanstveno je relevantno za sva buduaa istraživanja Radiaeve djelatnosti, a ujedno je pristupaean i koristan tekst za šire eitateljstvo.
Prof. dr. sc. Marijan Maticka
IZ SADRŽAJA
- 1. Uvod
- 1.1. Metodološke postavke
- 2. Teorijske i ideologijsko-politieke osnove Radiaeve ideje hrvatske države
- 2.1. Ideja naroda / nacije
- 2.2. Ideja države
- 2.3. Ideja društva i društvene strukture
- 3. Federalizam Stjepana Radiaa - Podunavski savez država i naroda
- 3.1. Federalizam
- 3.2. Pojam Srednja Europa
- 3.3. Germansko i slavensko poimanje ideje Srednje Europe
- 3.4. Srednjoeuropska ideja Františeka Palackog
- 3.5. Srednjoeuropska ideja Stjepana Radiaa - Podunavski savez država i naroda
- 3.6. Hrvatska država u Podunavskom savezu država i naroda
- 3.7. Federativne i konfederativne znaeajke Podunavskog saveza država i naroda
- 4. Radiaev federalizam u vrijeme stvaranja južnoslavenske državne zajednice
- 4.1. Prema novom malom imperiju i ancien regimeu. Politika nacionalne koncentracije
- 4.2. Radiaevo prihvaaanje i razumijevanje politike nacionalne koncentracije
- 4.3. Radiaevo poimanje ideje narodnog jedinstva
- 4.4. Nacrt privremenog ure?enja za zajednieki saveznu državu Slovenaca, Hrvata i Srba
- 5. Ideja republike - Ustav Neutralne seljaeke republike Hrvatske
- 5.1. Hrvatska politika i Stjepan Radia u vrijeme nastanka Ustava. Ponovno u imperiju i neprevladanome ancien regimenu
- 5.2. Politieki ideali u Ustavu - Preambula Ustava
- 5.3. Funkcije Republike
- 5.4. Politieke institucije Republike
- 5.5. Lokalna samovlada i uprava
- 5.6. Izvršna vlast Republike
- 5.7. Sudska vlast
- 6. Hrvatska i južnoslavenske države i narodi
- 6.1. Hrvatska i južnoslavenske zemlje u Dodatku programa HRSS-a
- 7. Zakljueak - Ideje države i agrarizam
- Izvori i literatura
- Prilozi - Izvorni tekstovi
- 1. Slavenska politika u Habzburžkoj monarkiji
- 2. Dr. Antun i Stjepan Radia - Što hoae Hrvatska Pueka Seljaeka Stranka
- 3. Govor Stjepana Radiaa u Hrvatskom saboru - 9. srpnja 1918.
- 4. Državno ure?enje ili Ustav neutralne seljaeke Republike Hrvatske
- Zusammenfassung
- Summary
- Propitivanje Radiaeve ideje hrvatske države (Neven Šantia - Novi list, 30. sijeenja 2002.)
Eini se paradoksalnim ali je istinito. Stjepan Radia svakako je jedan od najspominjanijih i najcitiranijih politieara u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeaa, a s druge strane u oei upada manjak radova koji se bave njegovim djelom, pogotovo idejnim sustavom. Kao da nam je tu sve manje više samorazumljivo i kao da nema prostora za daljnja išeitavanja Radiaa koja bi, izme?u ostalog, trebala rašeistiti s pojednostavljivanjima pa i vulgariziranjima njegovih misli i politiekih poteza, a što nije rijetka pojava u današnjem hrvatskom politiekom i javnom diskursu (primjerice, nerijetko isti oni koji spominju njegovu legendarnu izreku o guskama u magli koje ide u Beograd odrieu Radiau sposobnost stvaranja hrvatske države i spoeitavaju mu kratkotrajno paktiranje sa srpskim radikalima, pri eemu ni u jednom ni u drugom slueaju nekritieki ne uvažavaju ni kontekst vremena, ni pozadinu Radiaeve misli).
Politološku prazninu je, i to uspješno, popunio docent na katedri za Teoriju politiekih doktrina na Fakultetu politiekih znanosti Sveueilišta u Zagrebu dr. Tihomir Cipek. Njegova je nakana bila propitati Radiaevu ideju hrvatske države koja eini jednu od temeljnih sastavnica njegova idejnog sustava i ideologije hrvatskog seljaekog pokreta. Kako Radiaeva ideja hrvatske države nije bila realizirana, autor je konstruira na temelju historijsko-usporedne i normativno vrijednosne analize u poglavljima koja se bave teorijskim i ideologijsko-politiekim osnovama Radiaeve ideje hrvatske države, federalizmom u koncepciji Podunavskog saveza država i naroda, Radiaevim federalizmom u vrijeme stvaranja južnoslavenske državne zajednice, idejom republike u Ustavu Neutralne seljaeke republike Hrvatske te Hrvatskom i južnoslavenskim državama i narodima.
Tri zakljueka
Naposljetku, osim izvora i literature, Cipek eitatelju nudi i nekoliko priloga, izvornih tekstova, koji daje pregled razvoja Radiaeve misli o ideji hrvatske države.
Argumentirano, detaljno i postupno, te pitko što za eitatelja nije nimalo nevažno kada je rijee o znanstvenom djelu, Cipek nas vodi ka zakljuecima koji se mogu svesti na tri bitna. Najprije, Stjepan Radia je u svojoj politiekoj misli zagovarao izlazak hrvatskog naroda iz imperija u kojima se nalazio (Austro-Ugarska i Jugoslavija), zagovarajuai u njima ideju federalizma i konfederalizma kao najbezbolnijeg naeina u kojima bi do izražaja mogla doai samostalnost hrvatske države u tadašnjim igrama moai. Drugo, Radia nastoji konstruirati hrvatsku državu kao modernu nacionalnu državu i prihvaaa niz liberalno-demokratskih vrijednosti koje su oblikovale modernu nacionalnu državu (sloboda pojedinca, pueki suverenitet, trodioba vlasti, parlamentarna demokracija, zaštita manjina, decentralizacija...), ali, i to je treae, ostaje limitiran promatranjem institucija nacionalne države sa stajališta interesa jednog društvenog sloga - seljaštva.
Suvremene dileme iz povijesnih korijena
Dakle, individua s jednakim pravima je ustuknula pred staležom koji zahtijeva svoje pravice, odnosno središnje mjesto u politiekom sustavu i društvu uopae, eime dovodi u pitanje jednu od temeljnih pretpostavki moderne nacionalne države kao potpuno novog tipa vlasti, te time praktieki zadržava neke važne odlike ancien regimea (starog režima) tada vea na potpunom izdisaju u Europi. Stoga, zakljueuje Cipek, Stjepan Radia je svakako bio jedan od najznaeajnijih osoba hrvatske povijesti, veliki borac za samostalnu hrvatsku državu, ali su njegova ideološko-politieka uvjerenja i stavovi utjecali na njegovu politieku teoriju, te mu nisu dopustili da do kraja osmisli sve znaeajke moderne nacionalne države. Seljaštvo, kao onaj subjekt koji po njegovu mišljenju ima glavnu ulogu u procesu hrvatske nacionalne emancipacije, zarobilo je njegovu ideju države, zbog eega nije mogao dosljedno koncipirati sve znaeajke moderne na
