Odvažnost slobode; etika ljudskih prava
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
Abdulah Šareevia Pisac: Abdulah Šareevia ISBN: 978-9958-704-13-7 Ilustracija: Ne Izdavae: Pravni centar Dostu...
Pročitaj cijeli opis
40,00 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Odvažnost slobode; etika ljudskih prava. Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX0003A566
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
Pisac: Abdulah Šareevia
ISBN:
978-9958-704-13-7
Ilustracija:
Ne
Izdavae:
Pravni centar
Dostupnost:
na stanju
Šifra:
N1361
Broj strana:
318
Težina:
550 g
... ljudska prava su i vizije dobrog života ili jezgro personalnog i kolektivnog samorazumijevanja i komuniciranja. (I. Nemoguanost savremenosti)... Ljudska prava u svakom razdoblju i u svakoj zemlji imaju egzistencijalno znaeenje (...) Osnova su ljudske solidarnosti: u opiranju fašizmu i neosocijalizmu, svakoj formi teorijskog i praktienog totalitarizma. Osnova su solidarnosti: za otpor propagandi laži, poniženja, genocidu. S njom uvijek imamo društvo slobodnih ljudi, koji su protiv neznanja i zloeina iz neznanja, okrutnosti totalitarista i licemjernosti gra?anskih demokratija. (I. Nemoguanost savremenosti)
... eemu ljudska prava? Da li su ona legitimni me?unarodni posao, ili je pak to nešto drugo: sasvim nedopustivo i neprikladno vanjsko uplitanje, ako se insistira na tome da svaka vlada mora da prihvati UN-Chartu o principima i Opau deklaraciju o ljudskim pravima? (...) Ljudska prava su od tada stvar me?unarodne zajednice, i stoga je legitimna volja da se iskažu mnijenja o situaciji ljudskih prava u drugim zemljama (...) Ljudska prava nisu više samo unutarnja stvar država. (II. Pluralizam kao politieko-psihologijska velieina)
Treba li ustav ili temeljni stav oeuvanja nacionalnog suvereniteta ili, u drugom slueaju, nacionalnog identiteta, da opravda vea stari iracionalizam, zapostavljanje ljudskih prava? (II. Pluralizam kao politieko-psihologijska velieina)
U eemu se temelje ljudska prava? U prirodnom pravu zemlje ro?enja? (...) Ili se ljudska prava temelje - na onoj slobodi od vlasti koja bi mogla oeuvati ili osporiti ljudska prava, kada gra?ani ne pristaju da slijede svoje dužnosti spram države? (II. Pluralizam kao politieko-psihologijska velieina)
... ljudska prava pripadaju jednoj umnoj politiekoj koncepciji ljudskog egzistiranja u cjelini; u njima se uvažavaju religiozne i metafizieke sliek svijeta kao umne, kao one koje u sebi sadrže mnogostruke kulture korespondencije. (II. Pluralizam kao politieko-psihologijska velieina)
No, praksa ljudskih prava zahtijeva nužna sredstva za reforme (...) Ova vizija ljudskih prava, obaveza država koje bi se mogle pretvoriti u individualne zahtjeve, ukljueuje zabranu diskriminiranja - na osnovi pripadnosti naciji ili narodu, rasi ili religiji, kulturi ili spolu - norme zaštite hendikepiranih, ostarjelih, eksploatiranje djece itd. (II. Pluralizam kao politieko-psihologijska velieina)
U svakom argumentiranom diskursu jasno je da sloboda individuuma nije apsolutna. pravo na slobodu mišljenja se prevertira ako se njim unižava ili povre?uje drugi eovjek ili grupa. (II. Pluralizam kao politieko-psihologijska velieina)
Danas, pak, koncept ljudskih prava (...) obuhvaaa fundamentalne norme jednog civiliziranog društva. (IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i razlieiti modeli interpretacije)
... da li razvitak treba da ide prije ljudskih prava? Nipošto nije potrebno upasti u logiku taknog pitanja. (IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i razlieiti modeli interpretacije)
... da li da težimo privrednom razvitku, visokom materijalnom standardu, po cijenu ljudskih prava; sa jednom idealistiekom nadom ili oeekivanjem da ae rast, blagostanje, automatski povuai za sobom demokratiziranje i ljudska prava, resurse gra?anskog životnog svijeta? ili je to pogubna iluzija? Druga strana dileme je: hoaemo li razvijati, prije svega, ljudska prava i demokratiju bez obzira na konzekvence po privredu, finansije, zaposlenost? (IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i razlieiti modeli interpretacije; Narcizam rasta i funkcionalistieko društvo
A svijest u svojem suoeavanju sa realnošau u planetarnim razmjerama ima samo jednu opciju: da vjeruje kako je borba za ljudska prava imanentna ljudskoj prirodi, a možda i svim kulturama korespondencije. (IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i razlieiti modeli interpretacije; Narcizam rasta i funkcionalistieko društvo)
... puno znaeenje ljudskih prava, na ironiean naein, nadrasta moderne ili tradicionalne diskusije o etici i moralu. (IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i razlieiti modeli interpretacije; Narcizam rasta i funkcionalistieko društvo)
U ljudskim pravima ljudski rod osjeaa osvit samopotvrde. To su univerzalne norme a ne utopijske želje, nadanja ili molitve. (IV. Razlikovanja u pojmu slobode i odgovornosti kulture i razlieiti modeli interpretacije; Narcizam rasta i funkcionalistieko društvo)
Evropa je odavno promovirala hegemonijalnu kulturu: kulturu, kulturu-instrukcija, držanja lekcija. Vrijeme je da Evropa uvede drugi sistem odnošenja u procesima globalizacije; to je kultura ueenja, stjecanja vlastitog iskustva. (V. Zajednieka odgovornost i svjetski ethos; Kako uskladiti prava individuuma i zajednice?)
Eini se da prolazi vrijeme klasienog samopotvr?ivanja suverene države sa konotacijama slobode i nacionalne nezavisnosti; u procesima globalizacije i pretvaranja vlada u administraciju. Pretvaranje ljudi u mašine, u podanike, pripremljene medijskom propagandom i filozofijom; to da ljudi uzimajuai zdravo za gotovo, dobrovoljno se izlažu iskušenju, prevari samo/prevari; to da gra?ani svuda potvr?uju svoju pripravnost da se bore i umiru za narod i domovinu, da sve, eak i istinu u ljubavi i ljubav u istini, do kraja žrtvuju narodu i domovini. (V. Zajednieka odgovornost i svjetski ethos; Kako uskladiti prava individuuma i zajednice?)
Što više propadaju oni mentaliteti koji su stvarali lokalne ili svjetske katastrofe, to smo primoraniji da uvijek na nov naein uspostavljamo ravnotežu izme?u dva kategorieka imperativa: s jedne strane slobode a s druge strane odgovornosti. (V. Zajednieka odgovornost i svjetski ethos; Kako uskladiti prava individuuma i zajednice?)
Smisao debate o globalnoj etici sastoji se u tome - u smislu egzistencijalne istine - da ona iskljueuje svaki kraj. To podsjeea na poznati filozofsko-egzistencijalistieki motiv: svaka je filozofija izgubljena kada bi se usudila reai šta je eovjek, šta su sloboda, mir, pravednost, kreativnost. (IX. Nelagoda provincijaliziranja/znanje i mudrost)
Izdanje: 1
Godina: 318
Jezik: Bosanski jezik
Vrsta uveza: Meki uvez
Pismo: Latinica
Velieina: 170x240
Zemlja porijekla: Bosna i Hercegovina
Stanje: Nova
