Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji (zbornik radova)
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
abrina P. Ramet, Davorka Matiaabrina P. Rametavorka MatiaSBN: 53-180-133-9lustracija: ezdavae: lineaostupnost: a stanjuifra: 2005roj strana: 36ežina: 50 gva knjiga, zborn...
Pročitaj cijeli opis
33,70 KM
+ troškovi dostave
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji (zbornik radova). Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX00039353
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
IZ RECENZIJA
Ova je knjiga svojevrsno pionirsko djelo, jer na hrvatskom jeziku dosad nije postojao sliean interdisciplinarni pregled koji na vrstan naein povezuje funkciju obrazovanja i medija u transformaciji vrijednosti civilnog društva, ukazujuai na njihov znaeaj u procesima demokratske tranzicije.
dr. sc. Tihomir Cipek
Djelo Demokratska tranzicija u Hrvatskoj: transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji predstavlja jedinstven spoj pozitivnog nadahnuaa u smislu znanstvenog i osobnog zauzimanja (autor/ic/a) za daljnji razvitak demokratske Hrvatske, znanstvene akribije i originalnih ideja.
dr. sc. Vjeran Katunaria
IZ SADRŽAJA
- Predgovor
- Uvodni dio
- Sabrina P. Ramet: Gra?anske vrijednosti u demokratskoj tranziciji
- Marius Soeberg: Hrvatska nakon 1989. godine: HDZ i politika tranzicije
- Kruno Kardov: Zapamtite Vukovar: Sjeaanje, mjesto i nacionalna tradicija u Hrvatskoj
- Civilne vrijednosti i religija
- Ola Listhaug; Žan Štrabac: Podrška demokraciji i snaga gra?anskih stavova:
- Hrvatska u usporedbi sa stabilnim i novim demokracijama
- Vlasta Ilišin: Politieke vrijednosti i stavovi
- Siniša Zrinšeak: Religija i vrijednosti
- Udžbenici, obrazovanje, mediji
- Wolfgang Höpken: Izme?u gra?anskog identiteta i nacionalizma:
- udžbenici povijesti u postkomunistiekoj Europi
- Magdalena Najbar-Agieia; Damir Agieia: Nastava povijesti u Republici Hrvatskoj i njezina zlouporaba Zrinjka Peruško: Mediji i civilne vrijednosti
- Suoeavanje s nacionalizmom
- Gordana Crnkovia: Borba za Hrvatsku: tri filma Vinka Brešana, Biljana Bijelia: Žene na rubu rodne jednakopravnosti
- Davorka Matia: Je li nacionalizam stvarno toliko loš: slueaj Hrvatske
- Knut Erik Solem: Teorija integracije i izgradnja zajednice: uspostavljanje Vijeaa Jugoistoene Europe
- Zakljueak
- Knut Vesterdal: Izgradnja liberalne demokracije u Hrvatskoj
IZ UVODNOG DIJELA: Gra?anske vrijednosti u demokratskoj tranziciji
Na prethodnim sam se stranicama usredotoeila na nacionalizam zato što smatram da je dilema u vezi s nacionalizmom u samom središtu napora izgradnje liberalne demokracije u Hrvatskoj. Ako tu dilemu prevedemo na jezik politike, mogli bismo se zapitati kakav je odnos prema prošlosti najpogodniji za zdravo usmjerenje u buduanosti? Kojim bi aspektima nacionalne kulture trebalo dati istaknuto mjesto u udžbenicima za osnovne i srednje škole? Kako treba govoriti o Srbima (ukljueivši Srbe koji žive ili su živjeli u Hrvatskoj) u školi, u medijima i u filmovima? Na koji se naein najbolje može njegovati tolerancija, a da se pritom nimalo ne umanjuje zadovoljstvo koje pruža nacionalna kultura (što se obieno naziva nacionalni ponos)? I koje vrijednosti treba naglašavati u obrazovanju i u medijima, ako želimo da se gra?ani jedni prema drugima - a isto tako i prema nedržavljanima koji žive u zemlji - odnose s poštovanjem i dignitetom?
Poglavlja od kojih se sastoji ova knjiga predstavljaju pokušaj da se ocijeni koliko je Hrvatska uspješno odgovorila na ova pitanja tijekom proteklih petnaest godina. Implicitno, barem dio ovih priloga sadrži i neke normativne smjernice ili politieke recepte. Drugo poglavlje, kojemu je autor Marius Soeberg, nudi kratak pregled razvoja hrvatskoga politiekog života od 1989. godine s naglaskom na evoluciju HDZ-a kao jedne od kljuenih stranaka stranaekog sustava u Hrvatskoj, i daje politieki kontekst prilozima koji slijede u zborniku. Na njegovo se poglavlja nastavlja prilog Krune Kardova, studija uspomena i osjeaaja što ih bude uspomene na Vukovar. Kao što kaže Kardov, taj opustošeni grad doživio je preporod nakon 1995., njegovi su gra?ani doživjeli transformaciju svoga društvenog identiteta nastalog kroz zajednieku traumu, a dan 18. studenoga, koji se obilježuje kao obljetnica pada Vukovara u ruke snaga koje su ga držale pod opsadom 1991. godine, središnja je toeko kroz koju se prelamaju sjeaanja na traumatienu opsadu grada 1991. godine.
Drugi dio zbornika posveaen je gra?anskim vrijednostima i vjeri, a prvi je prilog komparativna studija Ole Listhauga i Žana Štrabaca u kojoj oni politieke stavove i vrijednosti zabilježene u Hrvatskoj smještaju u širi me?unarodni kontekst. Listhaug i Štrabac navode da je politieka kultura u Hrvatskoj obilježena vrlo visokim stupnjem privrženosti demokratskim naeelima, ali da su Hrvati 1999. i 2000. godine bili vrlo nezadovoljni stupnjem stvarnog napretka u izgradnji stabilne demokracije u zemlji. Ne iznena?uje nalaz da su Hrvati, koji se politieki svrstavaju na ljevicu, u to vrijeme bili mnogo kritieniji spram režima od Hrvata s politieke desnice.
Nakon toga slijedi poglavlje u kojemu se Vlasta Ilišin bavi politiekim vrijednostima Hrvata (prema istraživanjima) javnog mnijenja. Ilišin nam predstavlja vrijednosti koje su Hrvati željeli vidjeti u medijima i drugdje i primjeauje da je sredinom devedesetih najraširenija vrijednosna orijentacija bila patrijarhalizam, zatim liberalizam, autoritarizam, etnocentrizam i na kraju kolektivizam. Neke od ovih vrijednosti, napominje autorica, odraz su komunistiekog naslije?a s kojim Hrvati još nisu posve raskrstili.
Drugi dio završava poglavljem Siniše Zrinšeaka o vjeri i vrijednostima. Zrinšeak zapaža da je Katolieka crkva u Hrvatskoj u godinama nakon pada komunizma izgubila dio svoje društvene moai i istiee einjenicu, koja možda i iznena?uje, da je u Hrvatskoj zapažen potpuni nedostatak javnog interesa za crkveno-državne odnose, eak i kad su posrijedi rasprave o, primjerice, pitanjima sudjelovanja klera i vjeronauka u školama. U vezi s gra?anskim vrijednostima, Zrinšeak ukazuje na pozitivnu korelaciju izme?u poha?anja crkve i nesnošljivosti prema homoseksualcima, Romima, Židovima i stranim radnicima. Me?u vjernicima koji redovno odlaze u crkvu tako?er ima manje onih koji su zadovoljni demokracijom nego me?u onima koji u crkvu ne odlaze eesto. Opaenito govoreai, u politiekim stavovima su oni koji idu u crkvu desnije usmjereni od onih koji ne idu u crkvu.
Treai dio je posveaen temama školskih udžbenika, obrazovanja i medija. Ovaj dio zbornika poeinje analizom Wolfganga Höpkena o reformi udžbenika u srednjoj i istoenoj Europi. Höpken napominje da su nakon kolapsa komunistiekoga organizacijskog monopola u regiji 1989. i 1990. pedagozi i ministri obrazovanja poduzeli reviziju školskih udžbenika, prema zapadnjaekom modelu nastave povijesti. Me?utim, kaže on, 15 godina kasnije bilanca tranzicije u nastavi povijesti pokazuje mješovite rezultate. Kao pozitivno obilježje Höpken navodi sve veau sofisticiranost u udžbenicima povijesti koja se može zamijetiti u cijelog regiji, gotovo bez iznimke. Negativne strane su utjecaj države na udžbenieke sadržaje u Rusiji i Bjelorusiji, i to što je reforma udžbenika još u povojima u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i u Moldaviji. U Hrvatskoj je predsjednik Tu?man, dok je bio na vlasti, imao znaeajnu kontrolu nad udžbenicima povijesti, me?utim, od njegove smrti 1999. proizvodnja udžbenika u Hrvatskoj se sve više profesionalizira.
Magdalena Najbar-Agieia i Damir Agieia nastavljaju ovu temu u kontekstu Hrvatske. Upozoravajuai na opasnost od takve nastave povijesti u kojoj se nijeeu ili prešuauju neke važne povijesne einjenice, ili se naglašava važnost nekih doga?aja zato da bi se umanjio znaeaj neke neugodne einjenice ili se našlo opravdanje za nju, ili da bi se manipuliralo poviješau u interesu politieke propagande vladajuae stranke, autori napominju da su se od 1990. godine hrvatski udžbenici renacionalizirali, dejugoslavizirali i detitoizirali. Naglašavaju da je u udžbenicima povijesti reduciranje sadržaja koji su se odnosili na povijest naroda s prostora bivše Jugoslavije iskorišteno za širenje sadržaja hrvatske povijesti te da je pridodana etnocentriena nota u skladu s kojom su odnosi sa susjedima prikazivani kroz sukobe i otpor hrvatskog naroda osvajaekim namjerama i pokušajima uništavanja hrvatskoga nacionalnog identitete.
Zrinjka Peruško piše o ulozi medija u formiranju i transformiranju vrijednosti. Poeinje kratkim pregledom uloge medija u demokratskim tranzicijama, a zatim se bavi slueajem Hrvatske, primjeauju da je odgovorno novinarstvo bilo izazov za postkomunistieku Hrvatsku. Peruško kao ilustraciju spominje einjenicu da su u razdoblju od 1990. do 1999. sudovi zaprimili oko 1000 tužbi za kletvu protiv raznih easopisa, s time da je 56% elanaka koji su bili povod parni
POVEZANI PROIZVODI
Demokratska tranzicija u Hrvatskoj - transformacija vrijednosti, obrazovanje, mediji (zbornik radova)
33,70 KM
u Knjiga.ba