Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji (zbornik radova)
Kretanje cijene
LOKACIJE TRGOVINA
ihomir Cipek, Josip Vrandeeiaihomir Cipekosip VrandeeiaSBN: 78-953-180-152-2lustracija: a - crno-bijelozdavae: lineaostupnost: a stanjuifra: 2027roj strana: 36ežina: 00 g...
Pročitaj cijeli opis
25,00 KM
Ponuda trgovine Knjiga.ba za proizvod Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji (zbornik radova). Ispravnost cijene i podataka provjeri na web stranici trgovine.
Proizvođač
Cuin
Idealno.ba Unique Identification Number
CX0003A523
Prijavi grešku
SLIČNI PROIZVODI
IZ RECENZIJA
Za razliku od brojnih knjiga o ovoj temi, koje su pretežno normativne - obilježene su zauzimanjem strana i davanjem smjernica, radovi u ovom zborniku su uglavnom lišeni takva pristupa, pa je i to kvaliteta zbornika. Raznolikost tema u zborniku pridonijet ae boljem uvidu u moderne teorije nacije, sagledavanju problema hrvatske etnogeneze u svjetlu novih teorijskih spoznaja, osvijetliti pojedine faze konstituiranja hrvatske nacije te približiti poglede hrvatskih preporoditelja i teoretieara u tom procesu.
prof. dr. sc. Sabrina P. Ramet
Zbornik ujedinjuje radove petnaest znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, Njemaeke i Poljske, koji predstavljaju znaeajne nove spoznaje o nastajanju moderne hrvatske nacije, pri eemu se služe brojnim izvorima hrvatskih i europskih arhiva. Posebno treba naglasiti komparativni pristup, koji nastanak hrvatske nacije stavlja u kontekst usporedivih razvoja susjednih naroda kao i europskih procesa.
prof. dr. sc. Oliver Schmitt
IZ SADRŽAJA
- Predgovor O hrvatskoj etnogenezi u doba postmoderne i globalizacije (T. Cipek, J. Vrandeeia)
- Od etnieke zajednice prema naciji
- Tihomir Cipek: Nacija kao izvor politiekog legitimiteta
- Nikša Staneia: Izme?u politiekog nacionalizma i etnonacionalizma:
od hrvatske staleške nacije (natio croatica) do hrvatskoga politiekog naroda
- Liberalni nacionalizam
- Piotr Žurek: Tajni sporazum Hotela Lambert s Hrvatskom narodnom strankom u svjetlu izvješaa Franje Zacha (1844.)
- Konrad Clewing: Politizacija kulturalnih razlika i racionalnost jezieno-nacionalnog zahtjeva:
- primjer Dalmacije u revolucionarnoj 1848/49. godini
- Dinko Šokeevia: Svijesno mijenjanje slike Ma?ara u dijelu hrvatskoga tiska kao dio dobro smišljene taktike u politici novog kursa prije i nakon Rijeeke rezolucije
- Zatvaranje hrvatskoga nacionalnog kruga u Dalmaciji
- Josip Vrandeeia: Protuintegracijski sadržaj hrvatskih povijesnih regionalizama
- Marko Trogrlia: Eetiri faze politiekog djelovanja Jurja Biankinija
- Aleksandar Jakir: O nekim aspektima procesa oblikovanja nacionalnih identiteta na primjeru Dalmacije izme?u dva svjetska rata Hrvatstvo na istarskom rubu
- Nevio Šetia: Istarske teme u prepisci Raeki - Strossmayer
- Darko Dukovski: Istra 20. stoljeaa: promjene identiteta - nacionalni sukobi i tolerancija
- Nacionalno ispred liberalnog
- Livia Kardum: Hrvatski nacionalni interesi na Konferenciji mira u Parizu 1919. godine
- Branka Boban: Stjepan Radia i Vladko Maeek
- Geografske i organicistieke pretpostavke nacionalnog
- Karl Kaser: Planinski ljudi, ravniearski ljudi: Prostor i etnografska reprezentacija
- Ivo Rendia-Mioeevia: Transgeneracijski prijenosi i oblikovanje hrvatskog naroda:
- Primjer gorsko-dalmatinski i kvarnerski
- Višeslav Aralica: Što je nacija ustaškim intelektualcima?
IZ PREDGOVORA: O hrvatskoj etnogenezi u doba postmoderne i globalizacije
Evo dobre vijesti za Europu: kad gubi nacija, dobiva kontinent svjestan postojanja europskog identiteta. Ovakav rašireni stav globalista, osobito eu-rooptimista, poeiva na uvjerenju da je moderna nacija ispunila svoju zadaau stvaranjem nacionalne države i da njoj i njezinoj završnoj tvorevini državi-naciji prijeti izumiranje ili depolitizacija. Pa ipak, naznaeeni stav supranacionalista nije obeshrabrio suvremene povjesnieare, politologe i sociologe, nego ih je još više potaknuo na promišljanje o naciji i nacionalizmu o eemu svjedoei pojava najreferentnijih knjiga o navedenim fenomenima u posljednja tri desetljeaa. Koristeai se novim teorijskim spoznajama, petnaestoro sudionika sekcije Nacija i nacionalizam, okupljenih na Drugome kongresu hrvatskih povjesniearki i povjesnieara, održanom u Puli od 29. rujna do 3. listopada 2004. godine izložilo je svoje radove koji se objavljuju u ovom zborniku.
Zbornik je nastao iz nekoliko razloga. Premda svakodnevno svjedoeimo raspravama koje propituju buduanost nacije i nacionalne države u doba globalizacije, kao i jaeanju integracijskih mehanizama koji preuzimaju njezine atribute, ne posustaje interes za proglašene gubitnike postmoderne. Premda nadnacionalni mehanizmi, poput Sjevernoatlanskog saveza, Europske unije ili Svjetske banke, preuzimaju vojne, upravne i financijske ingerencije nacionalnih država, eini se da nacionalne kulture jaeaju u otporu globalizacijskom obrascu. Istodobno svjedoeimo postojanju brojnih kriznih nacionalnih žarišta, od kojih su dva – Kosovo i Bosna i Hercegovina s njezinom hrvatskom sastavnicom – u neposrednom susjedstvu. Rasprava o naciji i nacionalizmu je stoga osobito poticajna u Hrvatskoj, kako s obzirom na nedavno stvaranje nacionalne države tako i zbog perspektive pristupanja zemlje europskim i transatlantskim nadnacionalnim savezima.
Drugi razlog nastanka zbornika proizlazi iz važne, prethodno istaknute einjenice da su se u posljednja tri desetljeaa na teorijskoj razini pojavili brojni utjecajni radovi o naciji koji su predstavili i uevrstili tri dominantne paradigme u objašnjavanju njezina nastanka: primordijalnu, perenijalnu i konstruktivistieku, od kojih prve dvije zagovaraju kontinuiranu postojanost nacija kroz povijest, dok posljednja vidi naciju kao proizvod moderne, odnosno kao izmišljenu zajednicu. Studije najvažnijih teoretieara nacije i nacionalizma Erica Hobsbawna, Ernesta Gellnera, Benedicta Andersona i Antony D. Smitha, predstavnika kompromisne simbolistieke paradigme, ohrabrili su hrvatske prevoditelje, nakladnike i znanstvenike na predstavljanje ovih paradigmi i njihovu nadogradnju vlastitim teorijskim spoznajama o eemu svjedoei opširna bibliografija recentnih radova navedena u priloženom radu Nikše Staneiaa. Zbornik sastavljen od radova povjesniearki i povjesnieara nije samo teorijska rasprava o nacionalizmu nego pokušaj da se problem hrvatske moderne etnogeneze predstavi u svjetlu novih teorijskih spoznaja. Priloženi radovi nastoje osvijetliti ne samo pojedine faze konstituiranja moderne hrvatske nacije i njezine nacionalne integracije nego, u skladu s naslovom, istražiti kako su pojedini hrvatski preporoditelji i teoretieari nacije sagledavali vlastitu nacionalnu konstituciju.
Završna nakana zbornika, jednako ambiciozna, sastoji se u predstavljanju i ujednaeavanju znanstvene terminologije o naciji i nacionalizmu, usvajanju polazišnih definicija, koncepcija i modela nastanka nacije, odnosno tipova, karaktera i sadržaja nacionalizama temeljito podastrtih u uvodnim studijama Tihomira Cipeka i Nikše Staneiaa i dodatno potvr?enih u priloženim historiografskim radovima. Ova nakana ima za cilj stvaranje ujednaeenoga jezienoga i metodološkog instrumentarija promišljanja o nacionalnom kako bi se izbjeglo ili ublažilo sadržajne i terminološke nesporazume karakteristiene za složenu znanstvenu raspravu o etnogenezi. Iz analize radova je razvidno da autorice i autori polaze od nekoliko jedinstvenih teorijskih pretpostavki. S obzirom na datiranje hrvatskog nacionalizma jednako porieu primordijalne i perenijalne paradigme, prema kojima je hrvatska nacija utemeljena u predmoderno doba, isto kao i onu radikalno konstruktivistieku, prema kojoj je ona iskljueivo proizvod 19. stoljeaa. U radovima prevladava danas sve prihvaaenija etno-simboliena paradigma Antonya D. Smitha, koja polazi od uvjerenja da nacije i nacionalizam vuku svoje veze iz etniekih zajednica predmoderne odakle baštine razlieite mitove, tradiciju i vrijednosti, ali se konstituiraju u doba moderne koja stvara pretpostavke za njihove temeljne atribute: pravnu jednakost pripadnika nacije i njezin društveno-politieki legitimitet, kako je uvodno naglašeno predstavljanjem razlika izme?u protomodernog etnosa i moderne nacije. Dakle, premda je hrvatska nacija stvorena u 19. stoljeau, ona nije puki konstrukt moderne, nego nacija sa svojim prepoznatljivim etniekim korijenima u proto-nacionalnom, srednjovjekovnom razdoblju.
S obzirom na karakter i sadržaj nacionalizma, iz priloženih je radova razvidno da se u hrvatskoj modernoj etnogenezi istiee preporodni ili liberalni nacionalizam koji je presudno pokrenuo nastanak moderne hrvatske nacije. Proces njezina nastanka se odvijao, kako je uvodno teorijski naglašeno, a detaljno analizirano u povijesnoj perspektivi u radu Nikše Staneiaa, po srednjoeuropskom, etnokulturnom modelu, jednostavnije – od nacije prema državi. Ovaj kulturni nacionalizam ili etnonacionalizam, potaknut disimilacijom prema susjednim etniekim zajednicama, defi
POVEZANI PROIZVODI
Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji (zbornik radova)
25,00 KM
u Knjiga.ba